NEKA PRAVILA I DEVIJACIJE BORBE PROTIV KORUPCIJE

Dr. sci. Željko Krpan

Neka pravila i devijacije borbe protiv korupcije podrazumijeva skup mjera, principa i aktivnosti usmjerenih na sprječavanje, otkrivanje i sankcioniranje korupcije u nekoj organizaciji, instituciji ili društvu. Ona uključuje strateški plan djelovanja koji se temelji na identificiranju koruptivnih rizika, kvantifikaciji, mjerama otklanjanja i njihovom praćenju.

Evo ključnih elemenata

• Prevencija korupcije

Transparentnost: Osigurati transparentnost kroz definirane procese organizacije (zakonom propisani FMC) u donošenju odluka, procesnim definiranjem javnim nabavama i procesno definiranim financijskim transakcijama.

Edukacija i svijest: Provođenje obuka za zaposlenike, javne službenike i građane o prepoznavanju, preveniranju i sprječavanju korupcije, sa posebnim naglaskom na mlađim uzrasnim skupinama, počevši od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do visokog obrazovanja. Praksa je pokazala da su vrlo loši ili gotovo nikakvi rezultati edukacije po pitanju prevencije kod starijih osoba, obzirom na njihove okoštale životne navike i shvaćanja etike i morala. Praksa je pokazala isto tako da se ne smije zanemariti niti geografski aspekt, obzirom na običajno pravo određenih regija, što znači da je uspješna borba protiv korupcije dugoročan posao.

Politike suzbijanja korupcije i kodeks etike: Opredijeljenost rukovodstva za borbu protiv korupcije, ključni je moment za donošenje adekvatnih politika uspješne borbe protiv podmićivanja. Nužno je snažno potaknuti implementaciju jasnih etičkih standarda koji reguliraju ponašanje zaposlenika, kroz detaljno razrađene procese rada u kojima su jasno definirani koruptivni rizici u pojedinim aktivnostima.

Smanjenje diskrecionih prava rukovodilaca i djelatnika: Digitalizacija i pojednostavljivanje radnih procesa kako bi se smanjile mogućnosti za koruptivne prakse vrlo su bitan element uspješnog suzbijanja podmićivanja i drugih devijantnih oblika ponašanja. Nikada nije dovoljno naglasiti koliki je pozitivan efekt postojanje uspješnih aplikacija za upravljanje antikoruptivnim radnjama i analizama.

• Otkrivanje korupcije

Interna kontrola: Uspostavljanje sustava unutrašnjih kontrola (zakonom propisan FMC) i redovnih internih revizija, uz godišnja izvješća osoba za nepravilnosti (zakonom propisano), ukoliko se kvalitetno provedu, a ne po principu „formu imamo , a suštinu ne želimo“, prvi su pokazatelj korupcijskih simptoma na operativnom nivou i putokaz su za daljnje djelovanje. Ove aktivnost već se godinama provode na nacionalnom nivou, ali se nadležnim tijelima (ministarstvima) predaju u papirnatom obliku, što isključuje bilo kakvu uspješnu analitiku prikupljenih podataka. Je li to posljedica slučajnosti ili populizma u suzbijanju korupcije je za diskusiju, ali je činjenica da se Izjava o fiskalnoj odgovornosti nakon 10-tak godina predaja 31.03. svake godine, tek za 2023. predavala u digitalnom obliku, pa će poslije ovogodišnje predaje prvi put biti moguće analizirati i komparirati podatke u svrhu otkrivanja indicija o potencijalno mogućoj korupciji, posebno ako se aplikativno analiziraju koruptivni rizici u procesima organizacije.

Prijavljivanje nepravilnosti: Razvoj sigurnih kanala za prijavu sumnjivih aktivnosti propisani su zakonom. Ministarstvo financija (središnja harmonizacijska jedinica), propisalo je obrasce za prijavu nepravilnosti i način prikupljanja podataka o nepravilnostima, kao i obvezu imenovanja Osobe za nepravilnosti i vodi nacionalni registar Osoba za nepravilnosti. Pa gdje je onda problem? Duplirale su se radnje po istom problemu donošenjem Zakona o zaštiti zviždača koji je potpuno nepotreban, jer već 10-tak godina postoje svi alati kao i obrasci koje je Ministarstvo financija propisalo, provodi i definiran je način prijavljivanja, mjesto kome se predaje na propisanim obrascima, kao i Godišnje izvještavanje o nepravilnostima (Ministarstvu financija). Čak je i kategoriziralo nepravilnosti. Pa gdje je onda problem?  Problem je u tome što se korupcija prevenira i sprječava u tišini, daleko od medija, po pravilima struke, nakon opsežnih analiza indikatora, a ne na stranicama medija ili televiziji. „Ali šta će mi borba protiv korupcije ako neću završiti na naslovnicama“, pitaju se zviždači.   Borba protiv korupcije, ako nije medijsko populistička, iziskuje visok nivo stručnosti, alate i upornost.

Analiza podataka: Korištenje analitičkih alata za praćenje i identifikaciju potencijalno koruptivnih rizika kroz informatičke alate, ukazati će nam na obrasce koruptivnih djela, a iskusni analitičari znaju da u praksi postoji 30-tak obrazaca sa pod varijantama. Profesionalci koji se bave ovim analitikama kažu „nema već neviđenoga “, a svaki potencijalno sumnjiv autor koruptivnog djela misli da je baš on smislio koruptivni obrazac koji se ne da detektirati, a ono već viđeno. Osobe koje na populističko – laički način črčkaju po problematici korupcije čine više štete nego koristi. To je ista razlika kao i između liječnika i travara. Nakon prikupljanja indikatora i inicijalne dokumentacije problem se prepušta DORH-u, koji ima svoju metodologiju i institucije (MUP), kako bi prikupili potrebne dokaze, zato što samo oni imaju ovlaštenje za to TAKO PREDVIĐA ZAKON I PRAVILNICI O RADU OSOBA ZA NEPRAVILNOSTI IZDAN OD STRANE MINISTARSTVA FINANCIJA. NEMA MEDIJA, NEMA TELEVIZIJE, NEMA SLAVE. Samo DORH u tišini. Mislim da bi i oni bili mnogo učinkovitiji kada bi prošli dobru operativnu edukaciju o prirodi, modelima, strukturi i već postojećim zakonskim alatima za detekciju korupcije (DORH, MUP).

DOBRO UPOZNAJ NEPRIJATELJA DA BI SE USPJEŠNO BORIO PROTIV NJEGA.

• Reakcija na korupciju

Istrage i sankcije: Intenzivna operativna suradnja sa DORH-om. Koliko god je moguće ne  komunicirati sa javnošću kako se ne bi ugrozili koraci poduzeti od strane DORH-a i pravosuđa. Intenzivno popunjavati bazu podataka prikupljenih aktivnošću Osobe za nepravilnosti u digitalnom obliku, kako bi se moglo predviđati potencijalne sukobe interesa. Ovako stvorene baze potencijalnih sukoba interesa razmjenjivati sa drugim institucijama koje rade isti posao.

Restitucija štete: Povrat nezakonito stečene imovine ili drugih dobara, kao mjera odvraćanja od koruptivnih radnji PREPUSTITI PRAVOSUĐU.

• Praćenje i evaluacija

Indikatori uspjeha: Definiranje jasnih pokazatelja operativne uspješnosti za ocjenu učinkovitosti strategije borbe protiv korupcije (digitalna GAP  analiza – 275 pitanja).

Redovne revizije: Redovito (bar jednom godišnje) ažurirati strategije sukladnosti borbe protiv korupcije na temelju novih saznanja, iskustava i razvoja operativnih alata.

Operativna strategija upravljanja antikorupcijom treba biti prilagođena specifičnom kontekstu organizacije ili društva i provoditi se dosljedno uz podršku svih relevantnih dionika (GI-FUIK analiza).