SRDI u odnosu na IRN

Dvije evidencije koje se ne isključuju, nego zajedno čine temelj urednog upravljanja državnim nekretninama

Upravljanje državnim nekretninama danas više nije samo pitanje posjedovanja dokumentacije ili vođenja internog popisa. Zakonski okvir traži cjelovit, ažuran i dokaziv sustav evidencija. Posebno se ističu dvije evidencije: Središnji registar državne imovine (SRDI) i Interni registar nekretnina (IRN). U praksi se često postavlja pitanje zamjenjuje li jedna evidencija drugu. Odgovor je jasan: ne zamjenjuje. One se nadopunjuju.

Što je SRDI, a što je IRN?

SRDI daje širu sliku državne imovine i njezinih pojavnih oblika, dok IRN prati operativni život nekretnine: tko je koristi, po kojoj osnovi, postoji li ugovor, je li nekretnina prazna, zauzeta, u postupku očevida ili u postupku rješavanja statusa.

SRDI i IRN: ne isključuju se, nego se nadopunjuju

Najveća pogreška u praksi bila bi zaključiti da upis nekretnine u IRN automatski znači da je ispunjena i obveza prema SRDI-u. Jednako tako, unos podataka u SRDI ne znači da je operativni status nekretnine riješen u IRN-u.

SRDI i IRN proizlaze iz različitih propisa i imaju različitu funkciju. SRDI je registar državne imovine na razini sustava, dok je IRN alat za upravljanje nekretninama Republike Hrvatske. Zbog toga se podaci trebaju usklađivati, ali se evidencije ne mogu smatrati međusobnom zamjenom.

Za društva, ustanove i druge pravne osobe kojima je državna imovina dana na upravljanje, ključno je razumjeti da vlasništvo nije jedini kriterij. Obveza evidencije nastaje i kada subjekt imovinom upravlja, raspolaže ili je koristi temeljem zakona, ugovora, odluke ili drugog akta.

Zašto pitanje vlasništva nije presudno?

Zakon o Središnjem registru državne imovine izričito obuhvaća obveznike dostave i unosa podataka, uključujući trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne odnosno područne samouprave. Obveznici vode evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o nositelju vlasničkih prava.

To znači da društvo koje upravlja nekretninama Republike Hrvatske ne evidentira te nekretnine kao svoje vlasništvo, nego ih evidentira kao državnu imovinu kojom upravlja ili koju koristi. Upravo je ta razlika ključna: pravilan registar ne mijenja vlasništvo, nego uređuje podatke o upravljanju, korištenju, raspolaganju i pravnoj osnovi.

Nekretnine bez pravne osnove – evidencija problema nije rješenje problema

Kada se u IRN-u određena nekretnina vodi kao nekretnina bez pravne osnove, to znači da postoji evidentirani pravni i upravljački problem. Najčešće se radi o situaciji u kojoj korisnik ili posjednik koristi stan, poslovni prostor ili drugu nekretninu bez važećeg ugovora, odluke, rješenja ili druge pravne osnove.

Državni ured za reviziju u nalazima ne traži samo evidentiranje takvih nekretnina, nego poduzimanje aktivnosti radi rješavanja njihova statusa. To uključuje provjeru dokumentacije, utvrđivanje korisnika, očevid, odabir modela rješavanja, eventualno ugovorno reguliranje, naplatu naknade, primopredaju, pokretanje postupaka ili druge radnje propisane za pojedini slučaj.

Što bi uredna evidencija trebala pokazati?

• •koja je nekretnina predmet evidencije i kakvo je zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje;
• •tko je vlasnik, tko je upravitelj, a tko korisnik ili posjednik;
• •koja isprava predstavlja pravnu osnovu upravljanja, korištenja ili raspolaganja;
• •je li nekretnina usklađena u IRN-u, SRDI-u, poslovnim knjigama i izvanbilančnoj evidenciji;
• •koje su aktivnosti poduzete radi rješavanja statusa nekretnina bez pravne osnove.

Zaključak

Učinkovito upravljanje državnom imovinom počinje od točnih i međusobno usklađenih evidencija. SRDI i IRN imaju različite uloge, ali zajednički cilj: osigurati preglednost, zakonitost i dokazivo postupanje s državnom imovinom. Zato se ne postavlja pitanje “SRDI ili IRN”, nego pitanje jesu li podaci u oba sustava potpuni, ažurni, povezani i dokazivi.

Izvori i pravna podloga